Samoborske novine provele su početkom 1980. godine anketno istraživanje kojim se htjelo utvrditi kako omladinci (15 – 19) provode svoje slobodno vrijeme (objavljeno 1. 2. 1980.). Proveli smo slično istraživanje među učenicima naše škole kako bismo dobili uvid kako se slobodno vrijeme provodi danas i kako bismo mogli usporediti načine provođenja slobodnog vremena mladih danas i prije više od 40 godina. U našem istraživanju sudjelovalo je 38 ispitanika, od čega 55,8 % djevojaka.
U anketi iz 1980. godine tek je 10,8 % ispitanika istaknulo da ima dovoljno slobodnog vremena, neodlučno je bilo njih 74,2 %, a preostalih 15 % je tvrdilo da nema dovoljno slobodnog vremena. U našem smo istraživanju utvrdili smo da 21,1 % ispitanika smatra da ima dovoljno slobodnog vremena – što je udvostručenje u odnosu na 1980. godinu! Međutim, znatno je smanjen broj neodlučnih (na 42,1 %), dok 36,8 % ispitanika smatra da nema dovoljno slobodnog vremena. Udio ispitanika koji nemaju dovoljno slobodnog vremena više se nego udvostručio! Očigledno je došlo do polarizacije među mladima budući da je znatno porastao i udio mladih koji imaju dovoljno slobodnog vremena i onih koji uopće nemaju dovoljno slobodnog vremena.
Osamdesetih je godina kafić bio prvi izbor mjesta za provođenje slobodnog vremena s čak 36,2 %, a slijedila je obiteljska kuća s 28,3 % odgovora. U našem smo istraživanju omogućili više odgovora na ovo pitanje, a rezultati su sljedeći: većina mladih svoje slobodno vrijeme provodi kod kuće (78,9 %), zatim u kafiću (60,5 %), kod prijatelja (52,6 %) te na sportskom igralištu (15,8 %). Dakle, najčešća se lokacija provođenja slobodnog vremena promijenila. Naši ispitanici provode svoje slobodno vrijeme uglavnom družeći se s prijateljima (84,2 %), nešto manje pregledavajući društvene mreže (81,6%). S dvostruko manjim udjelom slijedi gledanje TV-a (42,1 %), a tek 36,8 % naših ispitanika u slobodno vrijeme pomaže roditeljima. Na kraju, podjednak udio mladih svoje slobodno vrijeme provodi baveći se sportom i čitajući (31,6 %).
Dok je osamdesetih godina tek 46,8 % omladinaca bilo zadovoljno načinom na koji provodi slobodno vrijeme, udio naših ispitanika zadovoljnih načinom na koji provode slobodno vrijeme iznosi 58,3 %. Napredak je vidljiv i u pogledu organizacije zabavnog i kulturnog života. Početkom 1980-ih godina tek je 17 % mladih bilo zadovoljno organizacijom kulturnog i zabavnog života u Samoboru, dok je danas taj dio 21,4 %. Većini je mladih osamdesetih godina nedostajalo mjesto gdje bi se mogli baviti modernim plesom (33 %), glazbom (13,6 %) i glumom (11,6 %). S druge strane, danas se kao česta želja mladih ističe postojanje boljih/drugačijih noćnih klubova (28,9 %). Budući da smo to pitanje ostavili otvoreno, često ponavljanja klubova – „koji ne puštaju samo cajke“ i „gdje se sluša kvalitetna glazba“ – značajnije je nego što to na prvi pogled izgleda. Tko zna, da takvi klubovi postoje, možda bi, kao i prije više od 40 godina, mladi većinu slobodnog vremena provodili upravo tamo, a ne u vlastitom domu. Također, naši ispitanici bi voljeli da se u Samoboru održava više koncerata, ali i da imaju više sportskih mogućnosti, na primjer za plivanje ili karting.
Usporedbom dvaju anketnih istraživanja, onog koje su provele Samoborske novine 1980. godine i našega, zaključili smo da postoje razlike u načinima i mjestima provođenja slobodnog vremena. Uzroke tomu valja tražiti u drugačijoj organizaciji zabavnog i kulturnog života, novim tehnologijama, drukčijim kulturnim utjecajima... Ipak, više od četiri desetljeća nisu uspjela promijeniti Samobor do te mjere da bi mladi bili značajnije zadovoljni organizacijom zabavnog i kulturnog života. U svoje ime, ali i u ime svih nas mladih (i onih koji se tako osjećaju) – nadam se skorim promjenama.
P. S. Zanimaju li te informacije vezane za mlade glazbenike i njihove bendove u Samoboru i okolici, Gustl je pravi izvor informacija budući da naša Ema vrijedno prati zbivanja na kulturnoj sceni. Njezine članke možeš čitati na poveznicama u nastavku:
Comments