Napisale: Lana Štefanić i Marija Rubinić
Koliko smo sretni? Koji je razredni odjel najsretniji, a koji najmanje sretan? Jesu li sretnije djevojke ili mladići? Jesu li sretniji učenici koji putuju u školu iz Zagreba ili učenici koji stanuju u Samoboru? Kako uopće mjeriti koliko je netko sretan? Često se kao pokazatelj koristi tzv. indeks sreće. Indeks sreće pokazuje koliko su ljudi u nekoj zemlji sretni svojim životom, uzimajući u obzir različite životne situacije.
Kako bismo ispitale koliko su sretne naše kolegice i kolege, osmislile smo anketni upitnik s 10 tvrdnji na koje su ispitanici odgovarali na skali od 1 (uopće ne vrijedi za mene) do 5 (u potpunosti vrijedi za mene). Anketni upitnik je popunilo 148 učenika, što je više od polovice učenika naše škole, no četiri odgovora nismo uzele u obzir zbog neozbiljnosti ispitanika. Većina ispitanika bili su učenici drugih razreda, pretežno učenici koji žive u Samoboru te uglavnom djevojke.
Prosječna vrijednost indeksa sreće na razini škole iznosi 3,46. Pri tom su naši ispitanici najzadovoljniji odnosim koji imaju s obitelji i prijateljima, dok im sreću najviše kvari pritisak koji osjećaju zbog školskih obaveza (slika 1). Zadovoljstvo u odnosu ispitanika i obitelji nas je podosta iznenadilo s obzirom na čest stereotip da tinejdžeri nemaju dobre odnose u obitelji, prije svega s roditeljima. S druge strane, nije nas iznenadila najniža vrijednost slaganja s tvrdnjom da škola ne predstavlja pritisak. Možda je tome dodatno pridonio i kraj nastavne godine.
Slika 1. Slaganje ispitanika s navedenim tvrdnjama
Izvor: anketno istraživanje
Najsretnijima su se pokazali drugi razredi, a najmanje sretni trećaši (slika 2). Takve rezultate nismo očekivale. Smatrale smo da će treći razredi biti najsretniji zato što su već dobro prilagođeni školskim izazovima i očekivanja, još malo pa su gotovi sa srednjom školom, a vjerojatno se vesele i maturalnom putovanju. Moguće je da je na rezultate utjecao i relativno mali broj ispitanika iz pojedinih razrednih odjela – posebno iz 3. c odjela.
Slika 2. Prosječna vrijednost indeksa sreće po razrednim odjelima
Izvor: anketno istraživanje
Zanimljivo je osvrnuti se na još nekoliko detalja. Primjerice, prvi razredi najmanje su zadovoljni svojim postignućima – što je logično budući da su tek na početku, a prilagodba na gimnazijsko obrazovanje zna biti teška. Istom su logikom četvrti razredi najzadovoljniji svojim postignućima. Istovremeno, na relativno niske rezultate 4. b i 4. c razreda vjerojatno utječe pritisak oko ispita državne mature i upisa fakulteta. I na kraju, treći razredi ne ističu se kao najzadovoljniji u pogledu niti jedne tvrdnje, dok se drugi razredi ističu kao najzadovoljniji u najvećem broju tvrdnji. Razredni odjel 2. c – naš razred – pokazao se najsretnijim na školi. 😊
Geografija se također pokazala važnom odrednicom razlika u indeksu sreće (slika 3). Najsretnijima su se pokazali učenici iz Zagreba (3,66), slijede učenici uz okolice Samobora (3,49) te naposlijetku oni koji stanuju u samom naselju Samobor (3,39). Jedina tvrdnja u kojoj su se učenici-stanovnici Samobora pokazali sretnijima od učenika putnika tiče se količine slobodnog vremena.
Slika 3. Slaganje ispitanika s navedenim tvrdnjama s obzirom na mjesto stanovanja
Izvor: anketno istraživanje
Osim razreda (dobi) i mjesta stanovanja, pokazalo se da na vrijednost indeksa sreće utječe i spol (slika 4). Prosječno su znatno sretniji mladići (3,69) od djevojaka (3,38). Najveća je razlika vidljiva u osjećaju pritiska zbog škole, a najmanja u pogledu zadovoljstva samim sobom. Tvrdnja povezana sa zadovoljstvo samim sobom ujedno je jedina tvrdnja s kojom su se djevojke složile u većoj mjeri od mladića.
Slika 4. Slaganje ispitanika s navedenim tvrdnjama s obzirom na spol
Izvor: anketno istraživanje
Zaključno, našim istraživanjem utvrdile smo da najviši indeks sreće imaju učenici 2. razreda, da su se učenici iz Zagreba pokazali sretnijima od onih iz Samobora i okolice te da su mladići sretniji od djevojaka. No, kako su prije koji dan počeli ljetni praznici, vjerujemo da će indeks sreće baš svima porasti - barem na sljedeća dva mjeseca.
Comments